Slušaj SupeRadio uživo! Klik ->
  • Obavijest/Važno: Novo na KameleoNet-u: Preuzmite Android aplikaciju za vaš mobilni telefon  
  • Radio Kameleon - 102.7 MHz | 101.2 MHz | 98.3 MHz | 95.9 MHz | 95.6 MHz | 91.5 MHz - Radio za sve nacije i sve generacije!

Početna stranica

INFO

Ja Reporter

PROGRAM

MARKETING

KONTAKT

TOP PICS

TOP VIDZ

TOP LIST

RADIO

DANAS

LIFE

ZABAVA

SPORT

TECH

Astrologija

Kreiraj poster

VREMENSKA PROGNOZA

Izbori 2014

Buka analiza: Žene nisu ravnopravno zastupljene u novoformiranoj vlasti!

Objavljeno: 10. Novembar 2014. - 12:11 | DANAS, Izbori 2014, NP Kameleon

Uprkos različitim nastojanjima da se zastupljenost žena u vlasti poveća, ni ove godine nismo dostigli rekordni udio žena od 20,15% iz 2002. godine, a famoznih 40% i dalje se čini nedostižnim. Ovaj tekst je napisan za Magazin Buka u sklopu programa “Promocija žena u politici”, koji podržava britanska fondacija “Westminster Foundation for Democracy”.

Autorica: Milica Plavšić 

 

Na Opštim izborima 2014. godine izabrano je ukupno 19,03% žena na svim nivoima vlasti. Uprkos različitim nastojanjima da se zastupljenost žena u vlasti poveća, ni ove godine nismo dostigli rekordni udio žena od 20,15% iz 2002. godine, a famoznih 40% i dalje se čini nedostižnim. Za utjehu je da ipak možemo govoriti o uzlaznom trendu, obzirom da je 2006. godine taj procenat iznosio 17,21% , a 2010. godine je od ukupnog broja izabranih bilo 17,37% žena.

 

U martu prošle godine, Izborni zakon je usklađen sa Zakonom o ravnopravnosti polova, čime je kvota za učešće žena na izbornim listama podignuta na 40%. Do tada je zakonski minimum bio 30% kandidatkinja na izbornim listama.

 

Međutim, ravnopravno učešće žena na izbornim listama ne znači i njihovo ravnopravno učešće u vlasti nakon izbora. Uspjeh kandidatkinja na izborima zavisi od njihovog položaja unutar stranaka, njihovih pozicija na listama, adekvatne promocije tokom predizborne kampanje, naklonosti glasača i drugih faktora. Nizak procenat izabranih žena na oktobarskim izborima svakako ukazuje na potrebu da se, pored minimalnog prisustva žena od 40% na izbornim listama, zakonom obezbijedi i minimalan procenat učešća žena  u izabranoj vlasti.

 

Zakon o ravnopravnosti polova nalaže da državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, tijela lokalne samouprave (uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast), političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili opštine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osiguraju i promovišu ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.  Ravnopravna zastupljenost polova znači da polovi moraju biti zastupljeni najmanje u procentu 40 posto u gore navedenim tijelima.

 

Imajući u vidu ovu zakonsku definiciju ravnopravne zastupljenost polova, možemo konstatovati da žene nisu ravnopravno zastupljene niti u jednom novoformiranom organu vlasti.

 

Prema podacima koje je prikupila Edita Miftari istražujući učešće žena u vlasti nakon izbora u oktobru ove godine, u Predstavničkom domu parlamentarne Skupštine BiH, od ukupnih 42 mjesta 10 je pripalo ženama (23,81%). Od toga 7 u Federaciji BiH i 3 u Republici Srpskoj. U Parlamentu FBiH 21 mjesto od ukupno 98 pripašće ženama (21,43%), dok će u Narodnoj Skupštini RS, od ukupno 58 poslanika, biti 12 žena (14,45%). Što se tiče zastupničkih mjesta u skupštinama kantona, najviše žena biće u Zapadnohercegovačkom kantonu, 7 od ukupno 23 (30,43%), a najmanje u Livanjskom kantonu, 1 od 25 (4%). Unutar stranaka, postotak izabranih žena najveći je u Demokratskoj fronti, 17 od 46 (36,95%), a najmanji u SDP-u, 4 od 43 (9,30%).

 

Komentarišući za Buku rezultate svog istraživanja, autorica kaže da je zastupljenost žena u predstavničkim tijelima koja su nositelji zakonodavne vlasti u BiH vrlo niska nakon Opštih izbora 2014. godine, uprkos različitim nastojanjima da se udio zastupnica u parlamentima i skupštinama poveća.

 

“Pomak se desio prošle godine kada je izvršena harmonizacija Izbornog zakona BiH sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH koji se odnosi na odredbe koje regulišu rad tijela za provođenje izbora, kao i odredbe koje regulišu certifikaciju i predlaganje kandidata/kinja za izbore, a koje su izmijenjene u smislu uvođenja nužnosti postojanja 40% predstavnika/ca iz manje zastupljenog spola, u našem slučaju žena”, kaže Edita Miftari za Buku.

 

Miftari smatra da je najveća odgovornost za konačne rezultate izbora pala na biračko tijelo i političke partije. Biračko tijelo je tako odgovorno za izbor žena u predstavnička tijela, a političke partije su odgovorne za sprovođenja takve predizborne kampanje koja će uticati na razbijanje stereotipa u vezi sa ženama u politici, te za takvo pozicioniranje žena na kandidatskim i kompenzacijskim listama koje će ženama obezbijediti veće šanse da budu izabrane. To se posebno odnosi na prve pozicije na listama, ističe Miftari.

 

“Problem nastaje i opstaje sa činjenicom da ništa od ovoga nije obuhvaćeno pomenutim izmjenama Izbornog zakona BiH, te da se sudbina implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova BiH prepušta upravo onima koji za to neće odgovarati. Obzirom da biračko tijelo prati politike onih partija za koje glasa, ne iznenađuje podatak o vrlo malom udjelu žena izabranih u predstavnička tijela u BiH. S tim u vezi, smatram da su najveću odgovornost za povećanje udjela izabranih žena imale upravo političke partije.”

 

Ona dalje pojašnjava da su na svim listama za Opšte izbore 2014. godine dominirala tri problema: Prvi je taj da su za žene bila rezervisana uglavnom druga mjesta na listama. Zatim je, u odnosu na muškarce, nesrazmjerno mali broj žena bio na čelima kandidatskih listi, a muškarci su dominirali na čelu kompenzacijskih listi.

 

Miftari ističe da, iako je učešće žena na stranačkim listama za državni parlament najčešće variralo između 40% i 43%, kao što to nalaže Izborni zakon BiH, od svih političkih stranaka koje su učestvovale u izboru za državni parlament, samo njih sedam je imalo žene na čelu liste, te je ukupan udio žena nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za državni parlament iznosio tek 9%, a situacija nije bila značajno drugačija ni na ostalim nivoima vlasti.

 

“Na svim nivoima vlasti, najviše žena je izabrano iz reda Demokratske Fronte, koja od ukupno 46 osvojenih mandata ima 17 zastupnica odnosno 36,95% žena od ukupnog broja zastupnika/ca, a od svih predstavničkih tijela u kojima je ova stranka osvojila mandate, samo u Skupštini Srednjobosanskog Kantona nema niti jednu zastupnicu. SDA također ima 17 zastupnica, ali obzirom na ukupan broj mandata koje je ova stranka osvojila (110 mandata + 1 u Predsjedništvu) koji je ujedno i najveći broj mandata koje je jedna politička partija osvojila na ovim Izborima, udio žena je poražavajući nizak i iznosi 15,45%. Pored toga, SDA u čak 4 predstavnička tijela nema niti jednu zastupnicu. Još jedan primjer je i SDP, koja, pored toga što je doživjela historijski poraz na Opštim izborima 2014. godine, ima i najniži udio žena na svim nivoima vlasti; od ukupno 43 osvojena mandata, samo 4 (9,30%) su pripala ženama.”

 

Edita Miftari ocjenjuje da su one političke opcije koje su bile spremne da utiču na pozitivne promjene tako što će promovisati i osnaživati ulogu žena u politici to i pokazale svojim rezultatima.

 

“Čvrsto vjerujem da, ukoliko to može politička opcija koja je nastala “jučer” (Demokratska fronta, prim. aut.), onda mora moći i ona politička opcija koja iza sebe ima 24 godine aktivnog rada i na stotine hiljada birača (SDA, prim. aut.). Sve je pitanje spremnosti i volje da se uhvati u koštac sa promjenama koje su neminovne, ali se ipak odgađaju za neko bolje, pogodnije vrijeme.”

 

U međuvremenu, kaže Miftari, hranimo stereotipe o političarkama i držimo ih na listama jer moramo, odnosno jer nam Izborni zakon BiH tako nalaže, i za “ukras” obzirom da ih nerijetko tako i doživljavamo.

 

“Nije dovoljno samo imati 40% žena na listama, slati ih na edukacije i treninge o predizbornoj kampanji i deklarativno zagovarati rodnu ravnopravnost u svim sferama života. Moraju se poduzeti i konkretne mjere od strane svih političkih subjekata, a u vidu boljeg pozicioniranja žena na kandidatskim i kompenzacijskim listama, što uključuje i više kandidatkinja na čelima listi, te u vidu aktivne, pozitivne, ali i jednake promocije kandidatkinja za vrijeme predizborne kampanje”, poručuje Miftari.

 

Vesna Adamović, kandidatkinja Srpske demokratske stranke za Predstavnički Dom Parlamentarne Skupštine BiH, komentarisala je za Buku broj osvojenih mandata za žene za nivo Narodne Skupštine Republike Srpske i Predstavničkog Doma Parlamentarne Skupštine BiH. Prema zvaničnim podacima CIK-a, u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske biće manje žena u odnosu na prethodni saziv, dok će u Predstavničkom domu PSBiH biti jedna žena više u odnosu na prethodni saziv.

 

”Kao neko ko je učestvovao u izbornom procesu, mogu reći da je rezultat u najmanju ruku razočaravajući. Tokom prethodne četiri godine, na terenu su radila različita udruženja na podizanju nivoa svijesti za veće učešće žena u politici, kao i za usvajanje zakona o kvoti od 40% žena na izbornim listama. Moja očekivanja su bila da će se broj žena u izvršnoj vlasti povećati. Međutim, to se nije desilo”, kaže Adamović.

 

Razlog za to Vesna Adamović vidi, između ostalog, u nedovoljnoj zastupljenosti žena kandidata u medijima, koji bi najviše trebali raditi na razbijanju steroetipa o politici kao muškom poslu.

 

“Nije zakon taj koji nas određuje, već svijest, a ona očigledno na ovim prostorima još uvijek nije na tom nivou da se povjerenje ukaže ženi, isto kao i muškarcu, pa je zaključak očigledan – politika je ipak „muški posao“, zaključuje Adamović.

 

Mirna Savić-Banjac, iz Demokratske partije, takođe smatra da su procenti izabranih žena na nedavno održanim izborima u Bosni i Hercegovini niski, naročito ako se uzme u obzir činjenica da su žene prema zakonu morale biti zastupljene na svim izbornim listama.

 

Tumačeći uzroke ovakvih izbornih rezultata, Mirna Savić – Banjac kaže da žene često same ne žele da se aktivnije bave politikom, iz čega onda proizilazi i problem povjerenja unutar političkih stranaka, ali i povjerenja koje im daju birači.

 

“Kao prvo, mora se mijenjati svijest kod samih žena, u smislu da se i same postavljaju kao jednake, što prema svojim sposobnostima svakako jesu.”

 

Problem se mora rješavati sistematski, smatra Mirna Savić-Banjac, dodajući da je obrazovanje ključ, “jer samo one generacije koje naučimo jednakosti mogu shvatiti da ravnopravnost ne podrazumijeva broj na papiru, nego kvalitet”.

 

“Jednostavno nismo naučeni da žene pripadaju političkom životu isto kao što pripadaju bilo kojoj drugoj sferi društvenog djelovanja”, zaključuje Mirna Savić-Banjac.

 

Da sumiramo, odgovornost za ravnopravniji udio žena u vlasti dijele svi, prije svega same žena, a zatim i njihove stranke, birači, ali i društvo u cjelini kroz svoje institucije, školstvo i medije.

 

U dominanto patrijarhalnom društvu, kakvo je bosanskohercegovačko, gdje je biračko tijelo sklonije da bira muškarce na političke funkcije, potrebni su udruženi napori da bi se uticalo na veću naklonost prema ženama nego što je do sada bio slučaj.

 

Iako se ne može očekivati da se jednakost polova u političkom sistemu Bosne i Hercegovine postigne isključivo legalističkim pristupom, to je svakako jedan od koraka u pravcu veće rodne jednakosti u politici. S tim u vezi, iz Ženske mreže BiH poručuju da se u narednom periodu mora raditi na izmjeni Izbornog zakona BiH tako da se za naredne opšte izbore obezbijedi ne samo ravnopravna zastupljenost polova od min. 40 posto na izbornim listama, nego i u samim skupštinama/parlamentima. Samo na taj način će se, smatraju, ispoštovati Zakon o ravnopravnosti spolova.

 

Zakonske izmjene, treba pratiti podizanje svijesti o ravnopravnosti polova, naročito kroz obrazovanje i medije, a zatim i kroz promjene stavova i praksi u političkim strankama. Odsustvo žena na rukovodećim pozicijama u strankama, nepovoljnija pozicija žena u odnosu na muškarce tokom predizbornog i izbornog perioda, kao i manje prisustvo žena u medijima u predizbornom periodu utiču na opredjeljenja biračkog tijela.

 

“Obzirom da je začarani krug stagnacije u poboljšanju položaja žena u bh. društvu odgovornost kako političkih subjekata, tako i samog društva”, kaže Edita Miftari, “neophodno da se u oba smjera vrši pritisak u cilju stalne afirmacije žena.”

 

Političke partije, poručuje ona, moraju javno zagovarati ove promjene ka društvu, i obrnuto – društvo mora zahtijevati bolji položaj žena u političkom životu, sankcionisati političke subjekte zbog dodatne marginalizacije najvećeg dijela bh. populacije, ali i nagrađivati one partije koje su izvršile unutarstranačku demokratizaciju i pokazale da prepoznaju bitna pitanja za rodnu ravnopravnost.



Izvor: Milica Plavšić / Buka

 

KameleoNet Soc!al

Podijeli s prijateljima!

Kaži šta misliš!


Početna stranica

INFO

Ja Reporter

PROGRAM

MARKETING

KONTAKT

TOP PICS

TOP VIDZ

TOP LIST

CopyRight © 2012 - Radio Kameleon doo Tuzla - Sva prava zadržana. Stranica je optimizirana za Mozilla Firefox i Google Chrome web browser-e, ekrane minimalne rezolucije 1152x864px.
Verzija za mobilne uređaje će biti dostupna uskoro. Uslovi i pravila korištenja